Jovana Đurović osvojila treće mesto na „Književnoj olimpijadi”

Jovana Đurović, učenica trećeg razreda Savremene, osvojila je treće mesto na republičkom takmičenju iz književnosti „Književna olimpijada”, koje je održano u nedelju, 12. maja, u Sremskim Karlovcima.

Prvo mesto na opštinskom i treće na okružnom nivou omogućili Jovani plasman u finale

Jovana je učešće na republičkom takmičenju iz književnosti obezbedila osvojivši najpre prvo mesto na opštinskom nivou takmičenja, koje je održano u Saobraćajno-tehničkoj školi u Zemunu, a potom i treće mesto na okružnom nivou takmičenja, održanom u Filološkoj gimnaziji u Beogradu.

Učenica Jovana Đurović

Potom je zablistala i na republičkom takmičenju, održanom u Karlovačkoj gimnaziji, najstarijoj srpskoj gimnaziji, osvojivši treće mesto. Ovim izvanrednim uspehom, u slučaju da odluči da upiše Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu, Jovana bi bila oslobođena dela prijemnog koji se odnosi na književnost.

Paralelno sa „Književnom olimpijadom”, Jovana zablistala u finalu takmičenja „Slavoslov”

Gotovo paralelno, Jovana je ostvarila izuzetan uspeh i na takmičenju u besedništvu „Slavoslov”, koje se godinama održava u Smederevu.

Na finalnoj večeri takmičenja, 8. maja, učestvovalo je osam najboljih govornika, odabranih od njih šezdeset i četvoro, među kojima je bila i Jovana. I ovaj put, govorivši svoju besedu „Odakle dolazimo? Ko smo mi? Kuda idemo?”, Jovana nikog nije ostavila ravnodušnim.

Besede „Čujete li i vi Munkov krik?” i „Tajna vina” Jovani omogućile nastup u finalu

U četvrtfinalu ovog takmičenja Jovana je svojom besedom „Čujete li i vi Munkov krik?” osvojila prvo mesto. U polufinalnoj večeri ovog takmičenja oduševila je žiri i publiku svojom besedom „Tajna vina”, koja joj je, takođe, obezbedila prvo mesto i učešće u finalnoj večeri takmičenja u besedništvu.

Odlomak iz besede „Odakle dolazimo? Ko smo mi? Kuda idemo?”

Bez obzira na boju kože, kulture iz kojih dolazimo, znanja koja u sebi nosimo, božanstva u koja verujemo, slikar nas možda upućuje na istovetnost u svim našim različitostima. Jer posmatrajući ova lica i naličja, boje i senke ovih života, primećujemo da smo svi mi po obličju istom skrojeni.

Nameće mi se pitanje da li je ovo što vidimo na Gogenovoj slici između te dve granice – rađanja i umiranja – zaista CEO čovekov život.

Ako bismo Gogenovo platno izvukli iz rama i sastavili jednu stranu platna sa drugom, dobili bismo umesto pravougaonog jedan drugi geometrijski oblik – kružni. Baš onaj oblik koji nam ne odaje ni početak ni kraj.

U tom kružnom toku novorođenče bi stajalo pored žene na zalasku životnog ciklusa. Ako bolje pogledamo, ta žena zemljane boje sedi zgrčena i sklupčana kao fetus. Što znači da ONA stoji pored novorođenog deteta svetlošću okupanog. Nije li to urolano platno, u kome se dodiruju rađanje i umiranje, zapravo ciklus koji se ne prekida?

Upornost i spremnost na dalje učenje i usavršavanje dovele su Jovanu do ovog rezultata

Profesorka srpskog jezika i književnosti Marija Pilčević-Tomašević iskazala je veliko zadovoljstvo i istakla da je ponosna na Jovanine dosadašnje uspehe.

„Vredna, radna, uporna, odgovorna, spremna da uči i da svoja znanja dalje razvija i usavršava. Stoga smatram da njeni uspesi ne samo na polju književnosti već i u pogledu drugih njenih interesovanja i stremljenja i ubuduće neće izostati”, rekla je Marija Pilčević-Tomašević, Jovanina profesorka srpskog jezika i književnosti.

Rezultat pokazuje da se svaki rad i trud isplate

I iz Jovaninog ugla uspeh koji je postigla na ovom takmičenju potvrđuje da upornost, rad i motivacija dovode do zapaženog rezultata.

„Učešće na ’Književnoj olimpijadi’ donelo mi je veliku radost zato što sam imala priliku da potvrdim svoje dosadašnje znanje, koje sam usavršila dodatnim radom sa profesorkom Marijom Pilčević-Tomašević u Savremenoj gimnaziji. Uspeh koji sam postigla na ovom takmičenju, a koji me istovremeno oslobađa dela prijemnog na Filološkom fakultetu, potvrđuje da se svako zalaganje, rad i trud isplate”, rekla je Jovana.

Ponosimo se Jovanom i uspesima koje je postigla ove školske godine kako na polju takmičenja iz književnosti, tako i tokom redovne nastave.

Prezadovoljna sam i ponosna sam što sam roditelj učenika Savremene gimnazije. Već pri prvom susretu sa rukovodstvom škole, kada sam se interesovala o upisu svog deteta, uvidela sam sa koliko ljubavi, entuzijazma i profesionalizma pristupate svom radu. Bila sam zadivljena pristupom, idejama i načinom rada. Tako nešto postoji i kod nas! Ne treba Vam dugo da shvatite da je to škola koju biste poželeli svakom detetu. Kreativnost, savremena tehnologija , kvalitetno obrazovanje, ali pre svega ljudskost koja odiše u školi, čine ovu školu drugačijom koja s pravom po meni nosi naziv, Savremena gimnazija. Sa ovakvim pristupom od samog početka, uspeh ove škole, a i naše dece sa vama, je neizbežan. Sve čestitke! Jelena Đorđević, Andrijina mama
Savremena u svakom smislu, naša škola pruža funkcionalno znanje i dobru pripremu za visoke škole i fakultete u Srbiji i inostranstvu. Primenom savremene i kreativne metodike nastave, u kojoj su nastava i procena dostignuća učenika usklađeni sa najvišim standardima postignuća za kraj opšteg srednjeg obrazovanja, naša škola temeljno i kvalitetno unapređuje jezičku, matematičku, naučnu, umetničku, kulturnu, tehničku i informatičku kompetenciju – što je neophodno za nastavak obrazovanja i dalji profesionalni razvoj. Kabinetska nastava je propraćena upotrebom interaktivnih tabli i edukativnog softvera, a praktična istraživačkim radom i kritičkim razmišljanjem.