Savremeni drugaci sa profesorkama psihologije na panel-diskusiji „BITI MUŠKO”

U prostorijama Dorćol Platza je 15. novembra održana panel-diskusija „BITI MUŠKO: Kako sačuvati svoje mentalno zdravlje?” u organizaciji Centra E8 i Budi muško kluba. Cilj ove panel-diskusije bilo je podsticanje muškaraca da neguju promišljanje o sebi kako bi preventivno delovali na usvajanje stereotipne predstave o tome šta znači biti muško.

Moderator ovog panela bio je Dragan Ilić, istaknuti psiholog i poznati novinar, dok su učesnici bili influenseri Vuk Vukašinović i Andrija Stokić, a pored njih i dr Nikola Petrović, član Društva psihologa Srbije.

Srednjoškolci su pokazali veliku zainteresovanost za ovu temu, jer su sva mesta za sedenje u Dorćol Platzu bila popunjena mladima ovog uzrasta, među kojima su pretežno bili učenici drugog razreda Savremene gimnazije.

Jedan od najčešćih stereotipa u društvu jeste da, ako si muškarac, nemaš prava na emocije

Jedna od prvih tema koja je pokrenuta na ovoj panel-diskusiji bila je toksični maskulinitet. Doktor Nikola Petrović, inače docent psihologije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, za toksični maskulinitet kaže da on ide do te mere da muškarci odbijaju da posete lekara kako bi potražili pomoć, jer se to ne radi ako si muškarac.

Jedan od najčešćih stereotipa u društvu jeste da, ako si muškarac, nemaš prava na emocije. Tim povodom je moderator panel-diskusije Dragan Ilić upitao učesnike kako je moguće da u današnje vreme muškarci zadrže muškost, a da ih to ne lišava emocija, kao i da li muškarci danas moraju da pribegnu skrivanju ako žele da budu emotivni.

Očekuje se da mi još kao dečaci odmah imamo u sebi kapacitete da budemo muškarci

Andrija je takođe naveo da problem neiskazivanja emocija kod muškaraca kreće u porodici, jer postoje određena pravila, uverenja i zabrane koji se tamo kreiraju. „Svi mi dečaci i muškarci od malih nogu slušamo Budi muško!, Izdrži!, Nemoj da plačeš, nisi devojčica!. Na taj način se očekuje da mi još kao dečaci odmah imamo u sebi kapacitete da budemo muškarci, a mi to nismo jer smo dečaci. Zanemaruje se hronološki proces sazrevanja i izgradnje kapaciteta, i mi nismo u mogućnosti da ispunimo očekivanja drugih.”

Na Andrijinu konstataciju da problem neiskazivanja emocija kod muškaraca kreće u porodici, nadovezao se i dr Petrović, koji je naveo kako očevi mnogo utiču na sinove i njihovo formiranje. „Očevi su važne figure za sinove, možda ne toliko u prvih nekoliko godina, kada su majke centralne figure, ali nakon toga očevi su oni na koje se sinovi ugledaju”, kaže dr Nikola i dodaje da za njega ne postoji odgovor na pitanje šta je pravi muškarac, niti on veruje u taj koncept.

Moramo da vratimo svest da smo mi fizička bića i da treba više da postojimo analogno

Jedna od pomenutih tema bio je i karantin. Izolacija u kojoj su se mladi našli tokom dvogodišnje pandemije koronavirusa ostavila je ozbiljan trag na mlade. Učesnici panel-diskusije složili su se oko toga da je pandemija koronavirusa „ukrala” neke ključne godine u odrastanju mladih.

Vuk je istakao i da digitalno postojanje ili, konkretnije, Instagram, može proizvesti i neke nove probleme. „Instagram je za nekoga 90% celog sveta. Kada dođemo do toga, onda moramo da shvatimo da smo mi ipak fizička bića, a ne digitalna. Mi smo skloni da svaki svoj slobodni trenutak iskoristimo tako što ćemo uzeti telefon, ući duboko u taj svet i više nećemo postojati fizički. Moramo da vratimo svest da smo mi fizička bića i da treba više da postojimo analogno”, zaključuje Vuk.

Učenici Savremene gimnazije će na časovima odeljenjskog starešine produbiti teme ove panel-diskusije

Organizatori ove panel-diskusije kažu da je ona najava za kampanju koju će lansirati tokom novembra povodom Svetskog dana muškaraca.

„Njom želimo da omogućimo mladićima i muškarcima prostor da misle o sebi i podstaknemo razvoj njihove emocionalne pismenosti i zrelosti”, navode organizatori.

Na časovima odeljenjskog starešine učenici Savremene gimnazije će produbiti teme panel-diskusije i rasvetliti aktuelne probleme iz ove oblasti.

Prezadovoljna sam i ponosna sam što sam roditelj učenika Savremene gimnazije. Već pri prvom susretu sa rukovodstvom škole, kada sam se interesovala o upisu svog deteta, uvidela sam sa koliko ljubavi, entuzijazma i profesionalizma pristupate svom radu. Bila sam zadivljena pristupom, idejama i načinom rada. Tako nešto postoji i kod nas! Ne treba Vam dugo da shvatite da je to škola koju biste poželeli svakom detetu. Kreativnost, savremena tehnologija , kvalitetno obrazovanje, ali pre svega ljudskost koja odiše u školi, čine ovu školu drugačijom koja s pravom po meni nosi naziv, Savremena gimnazija. Sa ovakvim pristupom od samog početka, uspeh ove škole, a i naše dece sa vama, je neizbežan. Sve čestitke! Jelena Đorđević, Andrijina mama
Savremena u svakom smislu, naša škola pruža funkcionalno znanje i dobru pripremu za visoke škole i fakultete u Srbiji i inostranstvu. Primenom savremene i kreativne metodike nastave, u kojoj su nastava i procena dostignuća učenika usklađeni sa najvišim standardima postignuća za kraj opšteg srednjeg obrazovanja, naša škola temeljno i kvalitetno unapređuje jezičku, matematičku, naučnu, umetničku, kulturnu, tehničku i informatičku kompetenciju – što je neophodno za nastavak obrazovanja i dalji profesionalni razvoj. Kabinetska nastava je propraćena upotrebom interaktivnih tabli i edukativnog softvera, a praktična istraživačkim radom i kritičkim razmišljanjem.