Projektna interdisciplinarnost: Nastava usko povezana sa realnim izazovima

Sve više se u modernom obrazovanju ističe da škole treba da budu mesta koja učenicima pružaju pogodne uslove za razvoj vrednosti, znanja i veština kako bi na najbolji način vodili svoj život posle škole. Upravo ova paradigma škole i obrazovanja u velikoj meri okreće ustaljene tokove edukacije ka interdisciplinarnosti, pomerajući fokus sa pojedinačnih predmetnih znanja na dublje razumevanje suštine i povezivanje znanja iz različitih predmeta kako bi se rešio neki problem.

Naime, upravo su rešavanje problema, kritičko razmišljanje i kreativni doprinos u centru svakog zanimanja kojim bi se mlada osoba mogla baviti u budućnosti i nesumnjivo je da će takvi zahtevi biti sve izraženiji, ukoliko se ima u vidu da mašine, roboti i veštačka inteligencija preuzimaju većinu rutinskih i repetitivnih poslova.

Primena različitih stilova učenja, motivacija i inteligencija

Kada govorimo o interdisciplinarnosti, a posebno projektnoj interdisciplinarnosti, osnovna pretpostavka ovakvog načina rada sa učenicima jeste naučiti ih načinu na koji će stvarati veze kako između predmeta, tako i između teorijskih i praktičnih koncepata, ali i veze između sebe. Interdisciplinarne strategije omogućavaju primenu različitih stilova učenja, motivacija i inteligencija. Upravo analiza, sveobuhvatno sagledavanje iz raznih perspektiva, kritički osvrt, saradnja, poštovanje mišljenja, ali i liderstvo, jesu koncepti koji se razvijaju kroz nastavu baziranu na projektima.

Takva nastava, koja je usko povezana sa realnim izazovima ili problemima, nesumnjivo motiviše učenike da dublje pretražuju sopstvenu bazu znanja u potrazi za rešenjem. Tada učenici ne razmišljaju linearno, znanja ne ostaju u „fiokama” kao što su matematika, engleski, informatika, sociologija itd., već se pronalaze nove veze koje stvaraju transformativna znanja, tj. nova potencijalna rešenja problema. Tada učenici, često nesvesno, koriste znanja iz školskih predmeta, a na profesoru je da kod njih to osvesti i na taj način pokaže vrednost i važnost znanja koja se stiču u školi za dalji život.

Učenik kao centar dešavanja

U primeni interdisciplinarnih projekata, kao holističkog pristupa učenju, od velike je važnosti izmeštanje fokusa sa profesora na učenike, koji postaju centar dešavanja, a uloga profesora je da usmerava, navodi, pruža podršku, ali ima i ulogu facilitatora u razvijanju interdisciplinarnih veza sa ciljem dolaska do rešenja.

Mnogi teoretičari posebno ističu razvoj pismenosti kao posledicu interdisciplinarnih projekata, ali ne u užem smislu te reči, već u smislu digitalne, prostorne, audio, vizuelne, akademske, analitičke, društvene pismenosti, sa ciljem pripreme mladih ljudi za svet odraslih, studije, poslovni i društveni život.

U Savremenoj gimnaziji posebna pažnja se posvećuje projektnoj interdisciplinarnosti, pa profesori pažljivo osmišljavaju projektne zadatke za učenike tako da targetiraju određene probleme, situacije, koncepte, izazove koji su dovoljno bliski mladima da bi se oni zainteresovali za rad na njima, ali i koji poseduju dovoljan potencijal da razvijaju akademska znanja i vrednosti kod mladih ljudi.

Poznato je da učenici najbolje uče kroz istraživanje i rešavanje problema, nadograđujući postojeće znanje usvajanjem novih koncepata ili dodavanjem novih gradivnih elemenata. Zato je važno osmisliti zadatke koji su dovoljno strukturirani da vode ka očekivanim ishodima učenja, ali i dovoljno široko formulisani da daju prostor za učeničku interpretaciju i kreativni doprinos. Važno nam je da projekti uvek povezuju više predmeta, ali i da obuhvate dodatne životne veštine koje nisu u uskoj vezi sa nekim školskim predmetom.

Orijentacija na rezultat projekta a ne na individualni učinak i ocenu

Veliki izazov za profesore je i da kod učenika razviju orijentaciju na rezultat projekta, a ne na individualni učinak i ocenu, na šta su, najčešće, odranije naviknuti. Kvalitetan proizvod ili rezultat projekta može proizići jedino iz dobre organizacije, podele zadataka i uloga, međusobne podrške i saradnje i to su vrednosti koje želimo da razvijemo kod učenika. I vrednovanje je bitan element ovakvog načina rada, jer je, pored profesora, potrebno da i učenici imaju priliku da daju sud o sopstvenom učinku, radu drugih učenika iz tima ili proizvodu i radu drugih timova.

Naravno, i ovo zahteva poseban pristup profesora koji će kod učenika razviti svest o samokritičnosti, sagledavanju postignutog na osnovu utvrđenih parametara, vrednovanju zalaganja svakog pojedinca, ali i tima u celini, i, na kraju, razumevanju znanja i veština stečenih kroz interdisciplinarnu projektnu nastavu.

Jugoslavija iz moje perspektive”, „Drive Safely”, „Spoj hemije i ustava”, „Projektna Savremenijada” samo su neki od najuspešnijih interdisciplinarnih projekata dosad. A imajući u vidu spremnost, svestranost i kreativnost savremenih profesora i učenika, biće ih još mnogo u budućnosti.

Savremena gimnazija

Upis za generaciju 2024/25. je otvoren!

Kliknite na ovaj link da se prijavite »
Prezadovoljna sam i ponosna sam što sam roditelj učenika Savremene gimnazije. Već pri prvom susretu sa rukovodstvom škole, kada sam se interesovala o upisu svog deteta, uvidela sam sa koliko ljubavi, entuzijazma i profesionalizma pristupate svom radu. Bila sam zadivljena pristupom, idejama i načinom rada. Tako nešto postoji i kod nas! Ne treba Vam dugo da shvatite da je to škola koju biste poželeli svakom detetu. Kreativnost, savremena tehnologija , kvalitetno obrazovanje, ali pre svega ljudskost koja odiše u školi, čine ovu školu drugačijom koja s pravom po meni nosi naziv, Savremena gimnazija. Sa ovakvim pristupom od samog početka, uspeh ove škole, a i naše dece sa vama, je neizbežan. Sve čestitke! Jelena Đorđević, Andrijina mama
Savremena u svakom smislu, naša škola pruža funkcionalno znanje i dobru pripremu za visoke škole i fakultete u Srbiji i inostranstvu. Primenom savremene i kreativne metodike nastave, u kojoj su nastava i procena dostignuća učenika usklađeni sa najvišim standardima postignuća za kraj opšteg srednjeg obrazovanja, naša škola temeljno i kvalitetno unapređuje jezičku, matematičku, naučnu, umetničku, kulturnu, tehničku i informatičku kompetenciju – što je neophodno za nastavak obrazovanja i dalji profesionalni razvoj. Kabinetska nastava je propraćena upotrebom interaktivnih tabli i edukativnog softvera, a praktična istraživačkim radom i kritičkim razmišljanjem.